SRETAN 163. ROĐENDAN NAŠEM VELEUČILIŠTU!

Na današnji dan rođendan je našem Veleučilištu.

Obrazovanje u poljoprivredi u različitim organizacijskim oblicima postoji u Križevcima od 1860. godine, kada je 19. studenoga započelo s radom Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište, najstarije poljoprivredno i šumarsko učilište u jugoistočnoj Europi.

Ovdje su osnovane prve stručne postaje i znanstveni zavodi iz područja poljoprivrede, napisani su i objavljeni prvi udžbenici na hrvatskom jeziku, pokrenut je prvi znanstveni časopis iz područja poljoprivrede pa se ono s pravom smatra kolijevkom poljoprivrednog obrazovanja, struke i znanosti u Hrvatskoj.

Osnivanje školske ekonomije koju su činile oranice, vrtovi, livade, voćnjaci, vinogradi, hmeljarnik, šume, te organizirana stočarska proizvodnja, bilo je osnovni preduvjet za provođenje kvalitetne praktične nastave, ali i za provođenje stručnih i znanstvenih pokusa. Za razvoj znanstvenoga i stručnog rada od posebne je važnosti bilo osnivanje pojedinih postaja ili zavoda. Tako je 1885. godine osnovano Gospodarsko biljevište i pokušalište, a 1893. Postaja za istraživanje sjemenja kao prvi hrvatski poljoprivredni znanstveni zavod. Postaja je, između ostalog, kontrolirala kakvoću sjemena u južnom dijelu Austro-Ugarske Monarhije, tako da se sjeme nije smjelo prodavati bez atesta ove postaje. Iste godine Kemijski laboratorij Učilišta nadzire prvu primjenu mineralnih gnojiva u svojim vinogradima.

Profesori su izdali veliki broj stručnih knjiga i udžbenika, a neka od tih izdanja bila su prva u svom području. Tako je August Vichodil 1883. objavio djelo Gospodarska uprava ili kratak nauk o gospodarenju, što se danas smatra prvim udžbenikom iz ekonomike poljoprivrede. Vichodil je i suautor, s Josipom Ublom i Rajom Lemaićem, vjerojatno prve knjige o mljekarstvu Umno mljekarenje. Ivan Potočnjak objavio je rad Nauka o podneblju i zračnih pojavah (1878.), među prvima te vrste na hrvatskom jeziku.

Osim knjiga i udžbenika, profesori su napisali i niz poučnih publikacija za poljoprivrednike i stručnih članaka koje su objavljivali u raznim stručnim časopisima. Od 1887. do 1890. i sami su izdavali stručno-informativni časopis Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo.

Marljivim radom profesora učilišta stvorili su se uvjeti za osnivanje Višega gospodarskog učilišta u Križevcima 1902., koje je tako postalo prva visokoškolska poljoprivredna ustanova u Hrvatskoj. Hrvatski je sabor tada utvrdio da su zadaci učilišta:

da odgaja i obrazuje poljoprivredne stručnjake više i niže stručne spreme

da znanstvenim istraživanjima unapređuje poljoprivrednu znanost

da praktičnim pokusima ispita nove racionalne metode gospodarenja

da suvremenim metodama rada na školskom gospodarstvu pruži zoran primjer drugim poljoprivrednim gospodarstvima kako treba proizvoditi.

Možemo lako zaključiti da su ovi zadaci i danas sastavni dio misije današnjeg Veleučilišta.

Tih godina osnovani su i Agrometeorološka postaja i Bakteriološki zavod (1901.) te Agrikulturno-kemijski zavod (1902.). Pokrenut je i prvi znanstveni časopis Gospodarska smotra (1909.) koji pod imenom Poljoprivredna znanstvena smotra izlazi i danas, a izdaje ga Agronomski fakultet u Zagrebu.

Značajan je bio i doprinos razvoju stočarstva u nas. Od samoga osnutka radilo se na uvođenju, uzgoju i širenju tada najkvalitetnijih pasmina stoke. Najprije su se uzgajale holandske krave, pa möllthalske i pincgavske. Kao najbolje pokazalo se simentalsko govedo, te je 1908. u Sv. Ivanu Žabnu pored Križevaca osnovana Hrvatska marvogojska udruga za uzgoj simentalskog goveda.

U radu Gospodarskoga pokušališta, koje kasnije postaje Stanica za proizvodnju i selekciju bilja, osobito se istaknuo prof. dr. Gustav Bohutinsky. Njegova rasprava Križanje pšenice Square head x Banatska brkulja, objavljena u Gospodarskoj smotri 1911. godine, prvi je značajan znanstveni rad o nasljeđivanju u nas. Bohutinsky je eksperimentalno dokazivao Mendelovu teoriju nasljeđivanja, pri čemu je ustanovio i neka odstupanja. Isto je kasnije dokazao američki biolog Morgan, dobitnik Nobelove nagrade za genetiku. Bohutinsky je radio na selekciji domaće pšenice, ali je uveo i u pokusima ispitivao i strane sorte, među kojima se isticala Sirban prolific. Sorte koje je selekcionirao uzgajane su po cijeloj Hrvatskoj, a bile su poznate pod nazivom Bohutinskyjeve pšenice. Osim selekcijom pšenice, bavi se i selekcijom raži, pivskoga i krmnog ječma, te ozime zobi, a njegov rad na selekciji kukuruza može se smatrati prvim takve vrste, ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi. Rad dr. Bohutinskog nastavlja dr. Vinko Mandekić, koji u časopisu Zeitschrift für Pflanzenzüchtung 1916. godine objelodanjuje prikaz pod nazivom “Prvi razvoj i stanje selekcije u Hrvatskoj”. Dr. Mandekić 1918. iznosi rezultate eksperimenata na samooplodnji i heterozisu kukuruza, što je naš najstariji znanstveni prilog o hibridnom kukuruzu.

Godine 1919. osnovan je Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu, tamo je preseljena oprema i veliki dio knjižnične građe, otišli su i mnogi nastavnici, a u Križevcima je osnovana Srednja gospodarska (poljoprivredna) škola. Prijašnji znanstveni zavodi postaju različite stručne ustanove i stanice. Godine 1948. cjelokupni inventar laboratorija Odsjeka za istraživanje tla i hranidbu bilja, zajedno s uzorcima, odnesen je u Centralni zavod za pedologiju u Zagrebu. Tada je u Zagreb prenesena i bogata knjižnica stvarana od početka rada Gospodarskog učilišta. Unatoč svemu, laboratoriji u Križevcima zadržali su kontinuitet agrokemijskih i pedoloških analiza od svog osnutka do danas, na Veleučilištu u Križevcima.

Ponovni zamah znanstvenom i istraživačkom radu u Križevcima dalo je osnivanje Više poljoprivredne škole 1961., Poljoprivrednog školskog i istraživačkog centra 1966. te osnivanje Zavoda za poljoprivredna istraživanja 1968., kao znanstvene jedinice. Na temeljima znanstvenog i stručnog rada nastavnika Više poljoprivredne škole osnovan je 1979. Poljoprivredni institut za usmjereno obrazovanje i znanstveni rad Križevci koji je postojao sve do osnivanja Visokoga gospodarskog učilišta 1998.

Od 22. listopada 2022. godine, kada je stupio na snagu Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Visoko gospodarsko učilište, kao samostalna javna visoka škola, postaje Veleučilište.

Prijava korisnika

Mrežna stranica koristi kolačiće (cookies). Kolačiće upotrebljavamo kako bismo personalizirali sadržaj i oglase, omogućili značajke društvenih medija i analizirali promet. Isto tako, podatke o vašoj upotrebi naše web-lokacije dijelimo s partnerima za društvene medije, oglašavanje i analizu, a oni ih mogu kombinirati s drugim podacima koje ste im pružili ili koje su prikupili dok ste upotrebljavali njihove usluge. Nastavkom korištenja naših internetskih stranica vi prihvaćate našu upotrebu kolačića. Polica privatnosti.