Zrno Eko imanje

Terenska nastava

Studenti diplomskog studija Održiva i ekološka poljoprivreda posjetili su dana 16.6.2025. najstarije ekološko imanje u Hrvatskoj, Zrno Eko imanje u Habjanovcu, malom selu u Zagrebačkoj županiji, nedaleko Vrbovca. Imanje je 1988. godine osnovala gđa Zlata Nanić, pionirka biovrtlarenja u Hrvatskoj. Danas se imanje nalazi pod rukovodstvom direktora g. Davida Pejića, koji je 2022. godine osvojio nagradu Europske komisije za najboljeg ekološkog poljoprivrednika.

Na imanju koje se proteže na 20 ha proizvodi se više do 60 poljoprivrednih kultura, od kukuruza, pira i soje do lisnatog i plodovitog povrća, voća, gljiva i začinskog bilja, a prednjači uzgoj povrća. Osim ekološkom poljoprivredom, djelatnici se na imanju bave i biointenzivnim uzgojem. Biointenzivan uzgoj podrazumijeva unošenje velikih količina komposta u tlo i tzv. „no-till“ princip (izostanak prevrtanja tla), čime se pospješuje plodnost tla te maksimizira ekološka proizvodnja. Djelatnici se na imanju također bave prerađivačkom i pekarskom proizvodnjom, što uključuje čak 52 pekarska proizvoda i 18 različitih vrsta prerađevina. Posebnost proizvodnje i distribucije proizvoda na ovom imanju je u kratkim lancima opskrbe – neke proizvode moguće je kupiti direktno na imanju, prerađevine u Bio&bio trgovinama, a glavnina proizvoda (tofu, seitan itd.) poslužuje se u njihovom bistrou u Zagrebu.

U laganoj šetnji bajkovitim imanjem, studenti i nastavnici imali su prilike vidjeti proizvodne površine, uz stručno vodstvo voditeljice imanja, gđe Ksenije Piršljin, dipl. ing. agr. Misao vodilja ovog imanja je održivi način gospodarenja, stoga je bilo zanimljivo vidjeti alate i oruđa kojima se ručno obrađuju proizvodne površine u biointenzivnom uzgoju, a uspjeh ne izostaje. Na imanju se također učinkovito provodi zaštita bilja od štetnih organizama (kukaca, biljnih patogena i korova), alternativnim metodama na ekološki način (ručna kultivacija, „insect proof“ mreže, ekološka sredstva za zaštitu bilja i slično). Ovaj posjet je bio sjajan primjer dobre poljoprivredne prakse i poticaj za razvijanje ideja mladih agronoma koji žele odmak od konvencionalnog načina proizvodnje.

Zahvaljujemo domaćinima na srdačnoj dobrodošlici, zanimljivom i sadržajnom obilasku te vrijednoj edukaciji!

Fotografije: dr. sc. Marijana Ivanek-Martinčić

Izvještaj pripremila: Martina Stvorić, mag. ing. agr.