HRANIDBA STOKE (240008)
Nositelj kolegija
Opis kolegija
U intenzivnoj stočarskoj proizvodnji , među paragenetskim čimbenicima, najvažniju ulogu ima hranidba domaćih životinja. Proizvodnja stočnih proizvoda bazira se na sposobnosti domaćih životinja da za svoju hranidbu koriste krmiva manje značajna ili gotovo neupotrebljiva za ljudsku prehranu te ih pretvaraju u proizvode visoke hranjive vrijednosti za prehranu stanovništva. Opća hranidba ima zadatak da s gledišta moderne stočarske proizvodnje poveže osnovna teorijska znanja o načinu iskorištavanja krme i o hranidbenoj vrijednosti pojednih sastojaka suhe tvari. U općoj hranidbi studenti će se upoznati s općim kemijskim sastavom krmiva (voda i suha tvar, sirovi proteini, sirove masti (eterski ekstrakti), sirovi ugljikohidrati, minerali), osnovnim načelima opskrbe hranjivim i djelatnim tvarima (opskrba energijom, proteinima, vitaminima i mineralima), potrebama na hranjivim tvarima (uzdržne, produktivne i potrebe za jedinicu proizvoda), probavljivošću krmiva (in vivo, in vitro, čimbenicima probavljivosti krmiva), bilansima u hranidbi (bilas dušika, ugljika, energije, minerala), načelima hranidbe životinja u pojednim razdobljima razvoja i proizvodnje (porast-rast, graviditet-bređost, laktacija, sport-rad), krmivima u hranidbi stoke (voluminoznim, koncentriranim), dodacima stočnoj hrani (osnovnim dodacima i ostalim dopuštenim dodacima s obzirom na pravilnik o kakvoći stočne hrane), krmnim smjesama (potpunim, dopunskim, predsmjesama, temeljnim zahtjevima koji moraju biti ispunjeni kod izrade krmnih smjesa, tehnološki postupak proizvodnje krmnih smjesa). U primjenjenoj hranidbi studenti će naučiti procjeniti hranidbene poterebe domaćih životinja (uzdržne, proizvodne i ukupne potrebe) i svladati sastavljanje krmnih smjesa/obroka koji zadovoljavaju potrebe životinja a da pri tome nisu štetni po zdravlje životinja i ljudi koji konzumiraju proizvode životinjskog porjeka, te da ne zagađuju okoliš.
Vrsta kolegija
- Stručni prijediplomski studij Poljoprivreda / Usmjerenje - Zootehnika (Obvezni kolegij, 3. semestar, 2. godina)
ECTS: 6.50
Izvođač stručne prakse
Ocjenjivanje
Dovoljan (2): 55-60
Dobar (3): 61-80
Vrlo dobar (4): 81-95
Izvrstan (5): 96-100
Uvjeti za dobivanje potpisa
Studenti mogu izostati 10%
Opće kompetencije
Cilj predmeta je osposobiti studente da samostalno procjene sadržaj hranjivih tvari krmiva i hranidbene potrebe stoke te na temelju procjena samostalno sastave obroke – krmne smjese za sve vrste i kategorije stoke u skladu s zakonskim odredbama i očuvanjem okoliša
Oblici nastave
- Predavanja
U zootehničkim predavaonicama: svi studenti. Uvod u predmet. Opći kemijski sastav krmiva. Osnovna načela opskrbe pojedinim hranjivim tvarima. Potrebe na hranjivim tvarima. Probavljivost i određivanje probavljivosti. Temeljna načela hranidbe domačih životinja. Poznavanje krmiva. Osnovi specijalne hranidbe domaćih životinja. Krmne smjese. - Vježbe
U zootehničkim predavaonicama i učilišnim praktikumima: skupine studenta (3-4 skupina od 10 studenta) Upoznavanje s krmivima i njihovo organoleptičko prosuđivanje. Spremanje krmiva. Osnovne tehnike sastavljanja obroka. Sastavljanje i primjena krmnih smjesa u široj praksi. - Terenske vježbe
Sljeme, Centar za travnjaštvo Agronomskog fakulteta. Pokazne vježbe analize uzoraka biljnog matrijala, voluminozne krme i stočne hrane. - Laboratorijske vježbe
Laboratorij VGUK (zgrada C, prizemlje): (3 - 4 skupine od po 8 studenata). Metode ispitivanja hranidbene vrijednosti krmiva. Kemijska analiza krmiva (Weender analiza). - Vježbe u praktikumu
Kroz praksu u učilišnim praktikumima; voditeljica Marijana Vrbančić, dipl.ing. Uvod u stručnu praksu. Tehnologija proizvodnje krme. Priprema i skladištenje krmne prostirke. Proizvodnja krmnih smjesa. Hranidba stoke u stočarskim praktikumima učilišta. - Seminari
U zootehničkim predavaonicama: Izračuni i prezentacija pred studentskim odjeljenjem. Vezani uz hranjive tvari. Izračuni hranidbenih vrijednosti krmiva. Sastavljanje osnovne strukture dnevnih obroka za poligastične životinje i equide te procjene učinkovitosti dnevnih obroka. Osnove utvrđivanja hranidbenog statusa stoke. Kalkulativni izračuni hranidbene vrijednosti smjesa. Izrada receptura kompletnih i dopunskih krmnih smjesa za monogastrične i poligastrične domaće životinje. - Konzultacije
Termini za konzultacije na upit i slobodnom dogovoru nastavnika i studenata
Ishodi učenja i način provjere
| Ishod učenja |
|---|
| 1. Objasniti pojam probavljivosti i objasniti o čemu ovisi |
| 2. Klasificirati hranjive tvari i njihove važnije predstavnike |
| 3. Definirati kemijski sastav i hranidbenu vrijednost krmiva |
| 4. Izračunati produktivni dio krmiva, škrobnih jedinica, ječmenih i zobenih jedinica |
| 5. Razlikovati kemijske i fizikalne čimbenike krmiva koji određuju energetsku, proteinsku, mineralnu i vitaminsku vrijednost krmiva |
| 6. Računski procijeniti hranjivu vrijednost krmiva u novijim praktičnim jedinicama na osnovi kemijskog sastava i koeficijenta probavljivosti |
| 7. Računski procijeniti hranidbene potrebe stoke, ovisno o njihovoj tjelesnoj masi i proizvodnji (uzdržene, proizvodne potrebe i potrebne za jedinicu proizvoda) |
| 8. Opisati osnovna načela hranidbe domaćih životinja u pojedinim razdobljima razvoja i proizvodnje |
| 9. Prepoznati vrste krmiva sukladno njihovoj hranidbenoj vrijednosti za pojedine vrste stoke |
| 10. Identificirati moguće zdravstvene poremećaje uslijed nepravilnog korištenja krmiva |
| 11. Objasniti način konzerviranja voluminoznih krmiva |
| 12. Objasniti proceduru sastavljanja obroka/krmnih smjesa u hranidbi domaćih životinja |
| 13. Sastaviti obrok – krmnu smjesu koja zadovoljava potrebe domaćih životinja, bez štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i domaćih životinja uz što manje zagađenje okoliša |
Način rada
Obaveze nastavnika
Održavanje predavanja i vježbi. Konzultacija. Pomoć pri izradi seminara.
Obaveze studenta
Aktivno sudjelovanje na nastavi i vježbama. Polaganje parcijalnih računskih kolokvija. Izrada i prezentacija seminarskih radova. Pismeni ispit.
Izvedbeni plan nastave
| Oblici nastave | Mjesto izvođenja nastave | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| P | V | S | |||
| 1 | Uvod u predmet | Predavaona | |||
| 1.1 | Utjecaj hranidbe na produktivnost i ekonomićnost stočarske proizvodnje. Sastav biljnog i životinjskog organizma. Pojam krmiva i hranjive tvari. | 1 | |||
| 2 | Opći kemijski sastav krmiva | Predavaona | |||
| 2.1 | Voda i suha tvar. Sirovi proteini. Sirova mast. NET i sirova vlakna. Pepeo-ukupni minerali. | 6 | |||
| 3 | Upoznavanje sa krmivima i njihovo organoleptičko prosuđivanje | Praktikum | |||
| 3.1 | Školska zbirka krmiva. Uskladištena krmiva u Praktikumu učilišta. Krmiva na površinama Učilišta | 2 | |||
| 4 | Osnovna načela opskrbe pojedinim hranjivim tvarima | Predavaona | |||
| 4.1 | Opskrba energijom i ocjenjivanje energetske vrijednosti krmiva. | 4 | |||
| 4.2 | Opskrba proteinima, vitaminima i mineralima | 7 | |||
| 5 | Metode ispitivanja hranidbene vrijednosti krmiva i obroka | Praktikum | |||
| 5.1 | Uzimanje uzoraka različitih krmiva i njihova priprema za analizu | 1 | |||
| 5.2 | Značaj i osnovi kemijske analize krmiva. Izračunavanje škrobne i zobene vrijednosti krmiva. Izračunavanje škrobne i zobene vrijednosti krmiva. Izračunavanje NEL-a i NEM-a | 2 | |||
| 6 | Potrebe na hranjivim tvarima | Predavaona | |||
| 6.1 | Uzdržne i produktivne potrebe, te potrebe za jedinicu proizvoda | 2 | |||
| 7 | Probavljivost i određivanje probavljivosti. | Predavaona | |||
| 7.1 | Čimbenici koji utječu na probavljivost. Bilansi u hranidbi. | 4 | |||
| 8 | Temeljna načela hranidbe domaćih životinja u pojedinim razdobljimarazvoja i proizvodnje | Predavaona | |||
| 8.1 | Porast. Graviditet. Laktacija | 4 | |||
| 9 | Poznavanje krmiva | Predavaona | |||
| 9.1 | Ocjenjivanje hranidbene vrijednosti krmiva | 1 | |||
| 9.2 | Voluminozna krmiva (suha, sočna) | 2 | |||
| 9.3 | Koncentrirana krmiva (ugljikohidratna, proteinska, mineralana) i krmne masti | 2 | |||
| 9.4 | Hranjivi dodaci, ostali dodaci hrani, spremanje i čuvanje krmiva | 2 | |||
| 10 | Spremanje krimiva | Predavaona | |||
| 10.1 | Siliranje, sjeniranjem, sušenjem i trapljenjem | 1 | |||
| 11 | Osnovi specijalne hranidbe domačih životinja | Predavaona | |||
| 11.1 | Specifičnosti hranidbe pojedinih vrsta domaćih životinja | 5 | |||
| 12 | Osnovne tehnika sastavljanja obroka | Predavaona | |||
| 12.1 | za krave i junad u tovu | 2 | |||
| 12.2 | primjena računala u sastavljanju obroka | 1 | |||
| 13 | Izračun neto energetske-hranidbene vrijednosti krmiva (NEL i NEM) | Predavaona | |||
| 13.1 | Sastavljanje osnovne strukture dnevnih obroka za poligastrične životinje i equide te procjena učinkovitostidnevnih obroka. Osnove utvrđivanja hranidbenog statusa | 7 | |||
| 14 | Krmne smjese | Predavaona | |||
| 14.1 | Podjela krmnih smjesa i tehnološki postupak proizvodnje | 2 | |||
| 14.2 | Krmne smjese za hranidbu pojedinih vrsta i kategorija stoke prema važećem pravilniku | 3 | |||
| 15 | Sastavljanje i primjena krmnih smjesa u široj praksi | Predavaona | |||
| 15.1 | Sastavljanje kompletnih i dopunskih krmnih smjesa sa odrđenim sadržajem proteina za monogastrične i poligastrične domaće životinje.Primjena krmnih smjesa u široj praksi | 5 | |||
| 15.2 | Primjena računala u sastavljanju receptura smjesa | 1 | |||
| 15.3 | Kalkulativni izračun hranidbene vrijednosti krmnih smjesa. | 4 | |||
| 15.4 | Izrada receptura kopletnih i dopunskih krmnih smjesa za monogastrične i poligastrične životinje | 4 | |||
| 45 | 15 | 15 | |||
Polaganje ispita
| Elementi praćenja | Maksimalno bodova ili udio u ocjeni | Bodovna skala ocjena | Ocjena | Broj sati izravne nastave | Ukupni broj sati rada prosječnog studenta | ECTS bodovi |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Usvajanje programskog sadržaja - među ispit I | 30 |
do 54% 55 - 60% 61 - 80% 81 - 95% 96 - 100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
23 | 44 | 1,5 |
| Usvajanje programskog sadržaja - među ispit II | 30 |
do 54% 55 - 60% 61 - 80% 81 - 95% 96 - 100% |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
22 | 44 | 1,5 |
| Zadatci - uvjet za izlazak na cjeloviti ispit/među-ispit | 15 |
1 bod 2 boda 3 boda 4 boda 5 |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
15 | 29 | 1 |
| Seminari | 10 |
1 bod 2 boda 3 boda 4 boda 5 boda |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
15 | 29 | 1 |
| Kontinuiranost i aktivnost pohađanja nastave | 10% |
12 bodova 13-15 16-18 19-21 22 i više boda |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
0 | 0 | 0 |
| Stručna praksa | 5% |
1 bod 2 boda 3 boda 4 boda 5 boda |
Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) |
0 | 43 | 1,5 |
| Elementi praćenja | Opis | Rok | Nadoknada |
|---|---|---|---|
| Usvajanje programskog sadržaja - među ispit I | Među-ispit samo za vrijeme nastavnog procesa. | Među-ispit se održavaju izvan satnice nastave! | Cjeloviti ispit (I i II dio) |
| Usvajanje programskog sadržaja - među ispit II | Među-ispit samo za vrijeme nastavnog procesa. | Među-ispit se održavaju izvan satnice nastave! | Cjeloviti ispit (I i II) |
| Zadatci - uvjet za izlazak na cjeloviti ispit/među-ispit | Zadatci - uvjet za izlazak na među- ispite (I i II) ili na cjeloviti ispit! | Zadaci se održavaju izvan satnice nastave! | Na redovitom ispitnom roku! |
Obvezna literatura
- Pintić V., Marenčić D., Pintić Pukec Nataša (2016): Hranidba domaćih životinja, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima.
- Pintić V., (2004): Hranidba domaćih životinja. Skripta, III dopunjeno i recenzirano izdanje, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima.
- Grbeša D., (2004): Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb
Preporučena literatura
- Kirchgeβner M., Roth F.X., Schwarz J.F., Stangl G.I. (2011) Tierernährung, Deutsche Landwirtschafts-Gesellschaft-Verglas-GmbH.
- Kirchgessner M., Friesecke H.: (1996): Wirkstoffe in der pratischen Tierernährung. München, Basel, Wien.
Sličan kolegij na srodnim sveučilištima
- Agronomski fakultet Zagreb
- Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
- Harper Adams University