FIZIOLOGIJA PROBAVE I HRANIDBA STOKE (240018)

Nositelj kolegija

Opis kolegija

Fiziologija probave i hranidba stoke je obvezni predmet studenata stručnog studija Poljoprivreda, studijskog usmjerenja Menadžment u poljoprivredi. Sadržajno predmet obuhvaća hranidbu stoke i komparativnu fiziologiju probave te specifičnosti metabolizama (metabolizam ugljikohidrata, bjelančevina, masti, vode, vitamina i minerala) domaćih sisavaca i peradi. Također, obuhvaća specifično neuro-hormonalno upravljanje biokemijskim procesima na razini probavljanja hrane i metaboličkih procesa u jetri.
U intenzivnoj stočarskoj proizvodnji, među paragenetskim čimbenicima, najvažniju ulogu ima hranidba stoke. Proizvodnjom stočnih proizvoda bazira se na sposobnosti domaćih životinja da za svoju hranidbu koriste manje značajna krmiva ili gotovo neupotrebljiva za ljudsku prehranu te ih pretvaraju u proizvode visoke hranjive vrijednosti za prehranu stanovništva.

Vrsta kolegija

ECTS: 7.00

Izvođač stručne prakse
Surealizator

Opće kompetencije

Studente osposobiti da samostalno procjene sadržaj hranjivih tvari krmiva i hranidbene potrebe domaćih životinja te na temelju procjena samostalno sastave obroke, krmne smjese za sve vrste i kategorije domaćih životinja u skladu s zakonskim odredbama i očuvanjem okoliša. Osposobiti studente da mogu opisati i razlikovati fiziologiju probave i specifičnosti metabolizama (metabolizam ugljikohidrata, bjelančevina, masti, vode, vitamina i minerala) domaćih sisavaca i peradi. Da mogu objasniti specifično neuro-hormonalno upravljanje biokemijskim procesima na razini probavljanja hrane i metaboličkih procesa u jetri. Pripremiti studenta za razlikovanje životnih procesa i reakcija životinja na svoju okolinu. Osposobiti studenta za analizu zakonitosti fiziologije probave i metabolizama koji predstavljaju osnovu za ekonomski isplativom proizvodnjom uz istovremenu usklađenost te proizvodnje i fiziološkog statusa organizma. Steći znanja i ovladati vještinama raznih tehnologija pripremanja i skladištenja kvalitetne krme i prostirke. Steći temeljna znanja i visoku razinu vještina tehnologije i tehnike sastavljanja obroka i hranidbe pojedinih vrsta i kategorija stoke.

Ishodi učenja i način provjere

Ishod učenja
1. Razlikovati životne procese i reakcije životinja na svoju okolinu
2. . Objasniti zakonitosti hranidbe koji u stočarstvu predstavljaju osnovu za ekonomski isplativom proizvodnjom uz istovremenu usklađenost te proizvodnje i fiziološkog statusa organizma
3. Razlikovati probavne procese i specifičnosti probave preživača, nepreživača i peradi
4. Razlikovati metaboličke procese i specifičnosti metabolizma u preživača, nepreživača i peradi
5. Objasniti hranjive tvari i nabrojati važnije predstavnike
6. Definirati kemijski sastav i hranidbenu vrijednost krmiva
7- Izračunati produktivni dio krmiva, škrobne jedinica, ječmene i zobene jedinice
8. Razlikovati kemijske i fizikalne čimbenike krmiva koji određuju energetsku, proteinsku, mineralnu i vitaminsku vrijednost krmiva
9. Računski procijeniti hranjivu vrijednost krmiva u novijim praktičnim jedinicama na osnovu kemijskog sastava i koeficijenta probavljivosti
10. Računski procijeniti hranidbene potrebe stoke, ovisno o njihovoj tjelesnoj masi i proizvodnji (uzdržene, proizvodne potrebe i potrebne za jedinicu proizvoda)
11. Prepoznati vrste krmiva sukladno njihovoj hranidbenoj vrijednosti za pojedine vrste stoke
12. Sastaviti obrok – krmnu smjesu koja zadovoljava potrebe domaćih životinja, bez štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i domaćih životinja uz što manje zagađenje okoliša

Preduvjeti

Obvezna literatura

  1. Babić, K., Melita Herak, Tatjana Tušek (2003):U: Anatomija i fiziologija domaćih životinja. Visoko gospodarsko učilište Križevci i Zrinski d. d. Čakovec.
  2. Grbeša D., (2004): Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb.
  3. Pintić V., (2004): Hranidba domaćih životinja. Skripta, III dopunjeno i recenzirano izdanje, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima.
  4. Pintić V. i grupa autora (2004): Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane-krme. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb.
  5. Pintić., Marenčić D., Pintić Pukec Nataša (2016): Hranidba domaćih životinja, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima.
  6. Tušek, Tatjana (2 000.): Fiziologija stoke (praktikum). Visoko gospodarsko učilište Križevci, Križevci, 1-45.

Preporučena literatura

  1. Guyton, A. C. (1989): Medicinska fiziologija. Medicinska knjiga. Beograd-Zagreb.
  2. Kirchgessner M., Friesecke H.: (1996): Wirkstoffe in der pratischen Tierernährung. München, Basel, Wien.
  3. Kirchgessner M., (1997): Tierernährung, 10., neubearbeitete Auflage, DLG Frankfurt (Main).
  4. Randall, D. W. Burggren, Kathleen French, R. Fernald (1997): Eckart Animal Physiology. Mechanisms and Adaptations. (Fourth edition). W. H. Freeman and Company, New-York.
  5. Schneider Erica, Schneider U., (2003; 2004): Računalni program. Futerberechnung Rinder und Schweine, Coesfeld, Deutschland.
  6. Schumacher U., (2002): Milchviehfütterung im ökologischen Landbau. Praxis des ökolandbaus, 1. Auflage, Bioland Verglas GmbH, Mainz.
  7. Urednici hrvatskog izdanja: S. Milinković-Tur, M. Šimpraga (2017): Fiziologija domaćih životinja. Sveučilišni udžbenik. Naklada Slap, Jastrebarsko.
  8. WEB stranice

Prijava korisnika

Mrežna stranica koristi kolačiće (cookies). Kolačiće upotrebljavamo kako bismo personalizirali sadržaj i oglase, omogućili značajke društvenih medija i analizirali promet. Isto tako, podatke o vašoj upotrebi naše web-lokacije dijelimo s partnerima za društvene medije, oglašavanje i analizu, a oni ih mogu kombinirati s drugim podacima koje ste im pružili ili koje su prikupili dok ste upotrebljavali njihove usluge. Nastavkom korištenja naših internetskih stranica vi prihvaćate našu upotrebu kolačića. Polica privatnosti.